Nabavljena računalna oprema za projekt EKORES
11.11.2026.
U sklopu projekta EKORES nabavljena je nova računalna oprema: mrežni sustav za pohranu podataka Synology DiskStation DS1525+ i mini radna stanica NVIDIA DGX Spark (PNY, Founders Edition).
NAS Synology DS1525+ bit će središnje mjesto za sigurnu pohranu, sigurnosne kopije i dijeljenje podataka projekta. Na njemu će se čuvati terenski i laboratorijski podaci, fotodokumentacija, videozapisi te satelitski podaci.
DGX Spark je kompaktna radna stanica visoke računske snage namijenjena umjetnoj inteligenciji. U projektu će se koristiti za razvoj i treniranje modela računalnog vida i strojnog učenja, kao i za računski zahtjevne GIS analize i prediktivno modeliranje.
Nova oprema znatno jača digitalne kapacitete projekta. Omogućuje bržu i automatiziranu obradu velikih skupova podataka te podržava načela otvorene znanosti i ponovljivosti rezultata.
Početak mikrobioloških analiza tla
15.10.2026.
Započele su pripreme za mikrobiološka istraživanja tla u kontekstu dostupnosti vode. Nabavljeni su uređaji za mjerenje aktivnosti vode i statičkog elektriciteta (Slika), a nastavak rada uključivat će mjerenja mikrobne i enzimske aktivnosti, respiracije te aktivnosti vode.
Istraživanja su dio projekta EKORES, koji proučava kako suša i degradacija tla utječu na funkcioniranje ekosustava.

Sudjelovanje na 8. međunarodnoj konferenciji o istraživanju i primjeni vodenih leća (8th ICDRA) u Porticiju, Italija
07.10.2026.
Klimatske promjene pridonose zaslanjivanju slatkovodnih ekosustava, zbog čega je važno razumjeti kako vodene leće podnose višak soli. One su važan dio tih ekosustava, a sve veći interes privlače i kao izvor proteina te zbog primjene u pročišćavanju voda.
Odgovor vodenih leća na solni stres bio je tema izlaganja izv. prof. dr. sc. Vesne Peršić na 8. međunarodnoj konferenciji o istraživanju i primjeni vodenih leća (8th International Conference on Duckweed Research and Applications, ICDRA 2026), održanoj od 28. rujna do 2. listopada 2026. u Porticiju kraj Napulja. Konferenciju su organizirali Odjel za poljoprivredne znanosti Sveučilišta u Napulju Federico II, CNR-IBBA i Duckweed Steering Committee. https://www.8thicdra.info/
U sekciji Cell Biology, Physiology & Metabolism izv. prof. Peršić je predstavila rad „6-Benzylaminopurine modulates photosynthetic performance and cytokinin homeostasis in Lemna minor under salt stress“. Rad istražuje kako citokinin 6-benzilaminopurin utječe na fotosintetsku učinkovitost i ravnotežu citokinina u maloj vodenoj leći (Lemna minor) pri povišenom salinitetu. Autori rada su Vesna Peršić, Jasenka Antunović Dunić i bivša studentica Ivana Eržić s Odjela za biologiju te Anita Ament i Ondřej Novák iz Laboratorija za regulatore rasta (Sveučilište Palacký i Institut za eksperimentalnu botaniku Češke akademije znanosti, Olomouc).
Istraživanje je financirano u okviru institucijskog projekta „Utjecaj povećanog saliniteta i fitohormona na akumulaciju škroba i antioksidacijski odgovor zelenih alga i vodenih leća“ (3105-29-23) te projekta Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) „Otpornost ekosustava na kombiniranu prijetnju suše i degradacije tla: mehanizmi, bioindikatori i prediktivno modeliranje“ (581-UNIOS-101).

Obranjen diplomski rad izrađen u okviru projekta
28.09.2026.
Zaslanjivanje predstavlja jedan od oblika degradacije tla. Zaslanjeno tlo može uzrokovati fiziološku sušu, pri čemu biljkama otežava usvajanje vode čak i kada je tlo dovoljno vlažno. U okviru projekta EKORES obranjen je diplomski rad Matee Paulić pod naslovom „Utjecaj zaslanjenosti supstrata na fotosintezu i antioksidacijski kapacitet in vitro presadnica yamline (Rubus illecebrosus Focke)”, izrađen pod mentorstvom doc. dr. sc. Jasenke Antunović Dunić i komentorstvom izv. prof. dr. sc. Vesne Peršić. U radu je ispitivano može li prethodna aklimacija na niže koncentracije soli ublažiti posljedice naknadnog jakog solnog stresa. Presadnice yamline, uzgojene metodom mikropropagacije u Regionalnom centru za biotehnološka istraživanja i razvoj „Biotech” (Slavonski Brod), aklimirane su tijekom šest dana na koncentracije soli od 10 do 100 mM, a zatim izložene akutnom tretmanu s 1 M NaCl. Tijekom aklimacije i nakon akutnog solnog stresa praćeni su fotosintetski i biokemijski odgovori biljaka. Rezultati su pokazali da aklimacija može djelomično zaštititi fotosintetski aparat, pri čemu zaštitni učinak ovisi o koncentraciji soli kojoj su biljke prethodno bile izložene. Dobiveni rezultati doprinose boljem razumijevanju mogućnosti prilagodbe biljaka zaslanjivanju kao obliku degradacije tla.


Predstavljanje rezultata na 15. kongresu Hrvatskog tloznanstvenog društva
28.09.2026.
Rezultati projekta EKORES predstavljeni su posterskim priopćenjem na 15. kongresu Hrvatskog tloznanstvenog društva naslova: An integrated research framework for assessing terrestrial ecosystem resilience to drought and soil degradation (https://www.tloznanstvo.eu/). Sudjelovanje na skupu omogućilo je razmjenu znanja i raspravu o istraživanjima povezanima s odgovorima ekosustava na sušu i degradaciju tla.

Uzorkovanje tvrdih krpelja i muha strvinarki
20.09.2026.
U okviru istraživanja člankonožaca uzorkovani su tvrdi krpelji u šumskim staništima Osijeka te muhe strvinarke na području Osijeka i Parka prirode Papuk. Dosad su analizirane ukupno 284 jedinke ciljnih skupina.
Prikupljeni materijal i fotodokumentacija poslužit će za daljnju analizu, a na temelju rezultata priprema se novi znanstveni rad. U sljedećoj fazi planirano je proširenje uzorkovanja na dodatne lokalitete i analiza brojnosti u odnosu na vlažnost i sezonske uvjete.


Završni rad izrađen u okviru projekta
30.06.2026.
U okviru projekta EKORES izrađen je jedan završni rad povezan s istraživačkim temama projekta. Uključivanje studenata u projektne aktivnosti doprinosi njihovom upoznavanju s istraživačkim radom i metodama praćenja ekosustava. Završni rad studenta Vjeke Ivakovića na temu “Evaporativni gubitak vode kod vodozemaca” obranjen je 30. lipnja 2026. pod mentorstvom izv. prof. dr. sc. Olge Jovanović Glavaš.

Priprema baze podataka i modeliranja odgovora ekosustava
05.06.2026.
Za povezivanje biotičkih, abiotičkih i prostornih podataka u projektu EKORES razrađena je struktura relacijske baze PostgreSQL/PostGIS. Pripremljeni su i protokoli za provjeru potpunosti i dosljednosti podataka. Paralelno se razmatraju statistički pristupi i metode strojnog učenja za modeliranje otpornosti ekosustava na sušu.
Razvoj baze i modela nastavit će se kako budu pristizali rezultati iz pojedinih istraživačkih aktivnosti.

Praćenje vodozemaca i gmazova na istraživanim lokalitetima
25.05.2026.
Istraživački tim projekta EKORES bilježi prisutnost vodozemaca i gmazova te proučava njihovo ponašanje u odnosu na okolišne uvjete. Dosad je zabilježeno pet taksona. Nabavljene su termovizijska kamera i meteorološka stanica, a provedena su prva snimanja aktivnosti zidne i livadne gušterice.
Određen je evaporativni gubitak vode za deset jedinki zelenih žaba i četiri jedinke zidne gušterice. Nakon mjerenja životinje su vraćene na mjesto ulova.
Nalazi vodozemaca i gmazova uneseni u iNaturalist
15.05.2026.
Terenskim opažanjima u okviru projekta EKORES zabilježeno je pet taksona vodozemaca i gmazova: livadna gušterica (Lacerta agilis), zidna gušterica (Podarcis muralis), barska kornjača (Emys orbicularis), zelene žabe (Pelophylax sp.) i smeđa krastača (Bufo bufo). Podaci o rasprostranjenosti uneseni su u iNaturalist.
Pripreme za GIS analizu prostornih promjena
26.04.2026.
U projektu EKORES pripremaju se prostorne analize koje će povezati satelitske podatke, mikroklimatska mjerenja i biološke nalaze. Pregledani su izvori podataka Sentinel-2, Landsat 8/9 i digitalni modeli reljefa, kao i metode izračuna vegetacijskih i vodnih indeksa. Preuzeti su testni skupovi podataka za područja istraživanja.
Uspostava senzorske mreže i izrada prvih karata osjetljivosti planirane su za sljedeću fazu projekta.

Kako pšenica odgovara na sušu i oporavak nakon rehidracije
10.04.2026.
U okviru projekta EKORES istražujemo kako različiti genotipovi pšenice podnose smanjenu dostupnost vode i koliko se uspješno oporavljaju nakon rehidracije. Dosad je provedeno preliminarno ispitivanje odgovora na fiziološku sušu kod 18 genotipova te je odabrano šest genotipova ozime pšenice za pokuse rehidracije. U tom su pokusu klijanci pšenice šest dana bili izloženi fiziološkoj suši izazvanoj polietilen-glikolom (PEG-6000), a zatim je procijenjen njihov oporavak 24 h nakon rehidracije.
Obrada prvih rezultata obuhvatila je 360 zapisa fluorescencije klorofila i podatke o pigmentima iz 108 uzoraka. Rezultati su pokazali da oporavak ovisi o genotipu. Primjerice, kod sorti Osk 4.40/7-82 i Osk 54/15 sadržaj klorofila nakon rehidracije dosegnuo je 98 % kontrolne vrijednosti, a indeks fotosintetske učinkovitosti PIABS ostao je na 69 %, odnosno povećao se na 108 %, što ukazuje na to da je za procjenu oporavka potrebno povezati više pokazatelja fiziološkog stanja biljke.


Praćenje pedofaune i istraživanje gujavica
10.04.2026.
U sklopu praćenja pedofaune pripremljena je struktura evidencije, a u bazu je uneseno 75 zapisa na temelju terenskog istraživanja na području Kalnika. Unaprijeđeni su postupci ekstrakcije i računalnog prepoznavanja mezofaune, dok će nova kamera na stereomikroskopu omogućiti kvalitetnije fotografiranje uzoraka gujavica i dopunu identifikacijskog ključa.
Za istraživanje funkcionalnih karakteristika gujavica dogovorena je suradnja s istraživačima iz Francuske i Španjolske. U tijeku je priprema podataka i uzoraka za daljnje analize.
Znanstveni rad o tvrdim krpeljima u podzemnim staništima Hrvatske
23.03.2026.
U časopisu Pathogens objavljen je znanstveni rad “List of Hard Ticks (Acari: Ixodida: Ixodidae) in Subterranean Habitats in Croatia”. Rad donosi pregled tvrdih krpelja zabilježenih u podzemnim staništima Hrvatske i doprinosi poznavanju njihove faune. Skupljeno je 274 jedinki tvrdih krpelja svrstanih u pet vrsta. Najbrojnija vrsta je Ixodes vespertilionis s 222 skupljene jedinke što iznosi 81.0% skupljenih tvrdih krpelja. Slijede vrste: Ixodes hexagonus s 10.9%, Ixodes frontalis s 3.3%, Ixodes ricinus s 2.6%, te Hyalomma marginatum s 0.4%.
Rad je dostupan na poveznici: https://www.mdpi.com/2076-0817/15/3/343


Održan početni projektni sastanak
28.11.2025.
Na Odjelu za biologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku uspješno je započeo projekt „Otpornost ekosustava na kombiniranu prijetnju suše i degradacije tla: mehanizmi, bioindikatori i prediktivno modeliranje“ (EKORES), financiran u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.–2026.
Projektni tim čine voditeljica projekta prof. dr. sc. Davorka Hackenberger Kutuzović i suradnici: Prof. dr. sc. Oleg Antonić, Doc. dr. sc. Jasenka Antunović Dunić, Dr. sc. Tamara Đerđ, Prof. dr. sc. Branimir Hackenberger Kutuzović, Izv. prof. dr. sc. Olga Jovanović Glavaš, Prof. dr. sc. Stjepan Krčmar, Izv. prof. dr. sc. Goran Palijan, Doc. dr. sc. Vesna Peršić i Luca Zelić, viši laborant.

EKORES istražuje kako suša i degradacija tla zajedno utječu na biljni svijet, mikroorganizme i različite skupine beskralježnjaka. Istraživanja će se provoditi u kontroliranim mezokozmičkim pokusima te na terenu, na lokalitetima s različitim stupnjevima degradacije tla.
Cilj projekta je identificirati bioindikatore degradacije, razviti prediktivne modele te predložiti mjere koje mogu pomoći boljem upravljanju tlom i prilagodbi klimatskim promjenama.
Projekt traje četiri godine, a njegova provedba pridonijet će boljem razumijevanju funkcioniranja kopnenih ekosustava pod utjecajem sve učestalijih klimatskih ekstrema.
