REPEL

Kategorija: Novosti

  • 2. radni sastanak REPEL projekta

    Dana 03. veljače 2026. godine, na Odjelu za biologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku održan je drugi radni sastanak projekta „Razvoj i neurobiološka osnova djelovanja prirodnih repelenata komaraca u svrhu održivog razvoja: povezivanje znanstvenih spoznaja i nastavne prakse (REPEL).

    Sastanak je vodila izv. prof. dr. sc. Irena Labak – voditeljica projekta, a svi suradnici su bili prisutni. Na sastanku su dogovoreni sljedeći koraci u realizaciji projekta poput specifikacije za nabavu kemikalija, pribora, materijala i opreme za izvedbu praktičnog dijela projekta te dogovor oko standardizacije protokola. Interdisciplinarnost istraživanja na  entomološkoj, kemijskoj i neurobiološkoj razini, a usmjereno na razvoj prirodnih repelenata pomaže pri utvrđivanju njihovog potencijalnog biokemijskog mehanizma djelovanja na komarce. Potencijalni sudionici (učitelji) kojima je podijeljena poveznica za prijavu sudjelovanja u projektu REPEL, počeli su iskazivati interes za uključivanje u daljnje projektne aktivnosti.

    Projekt financira Europska unija iz programa NextGenerationEU.

  • Predstavljanje projekta REPEL

    Dana 7. siječnja 2026. godine, na Odjelu za biologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku održan je međužupanijski stručni skup pod nazivom „Znanstvena postignuća u biologiji“.

    U sklopu skupa, izv. prof. dr. sc. Irena Labak predstavila projekt pod nazivom „Razvoj i neurobiološka osnova djelovanja prirodnih repelenata komaraca u svrhu održivog razvoja: povezivanje znanstvenih spoznaja i nastavne prakse (REPEL) kojeg financira Europska unija – NextGenerationEU s ciljem uspostave suradnje sa zainteresiranim učiteljima i nastavnicima prirodoslovnog područja obrazovanja. Neki od ciljeva projekta su: provesti citizen science aktivnosti kroz koje učitelji i njihovi učenici sudjeluju u monitoringu komaraca i dokumentiranju okolišnih podataka relevantnih za istraživanje prirodnih repelenata, kao i razviti i provesti edukacijski program koji podržava profesionalni razvoj učitelja kroz osnaživanje prirodoslovne pismenosti te razvoj vještina za njeno poučavanje u svrhu djelovanja za održivi razvoj. Projekt je namijenjen učiteljima koji izvode nastavu Prirode i Prirodoslovlja u 5. i 6. razredu osnovne škole, Biologije u 7. i 8. razredu, kao i nastavnicima Biologije u srednjim školama. Sudionicima su predstavljeni ciljevi projekta, planirane aktivnosti te načini uključivanja u projekt, uz naglasak na mogućnosti aktivnog sudjelovanja u provedbi i razmjeni primjera dobre prakse. Također, sudionicima je podijeljena poveznica za prijavu sudjelovanja u projektu REPEL, čime im je omogućeno iskazivanje interesa i uključivanje u daljnje projektne aktivnosti.

    Skup je okupio znanstvenike, učitelje i  nastavnike s ciljem razmjene znanja o suvremenim istraživanjima iz različitih područja biologije, s naglaskom na ekologiju, neurobiologiju, mikrobiologiju i primijenjena biološka istraživanja.

  • Prvi rezultati projekta

    Objavljeni su prvi rezultati proizašli iz planiranih aktivnosti u okviru projekta REPEL. Riječ je o preliminarnim rezultatima ostvarenima unutar 1. projektnog cilja, usmjerenog na uspostavu znanstveno-istraživačkog i edukacijskog modela djelovanja za održivi razvoj koji povezuje različite znanstvene perspektive – entomologiju, kemiju i neurobiologiju – u svrhu razvoja prirodnih repelenata protiv komaraca, utvrđivanja njihova potencijalnog biokemijskog mehanizma djelovanja te poticanja suradnje znanstvenika i učitelja iz prirodoslovnog područja obrazovanja.

    Rezultati su predstavljeni u sklopu radnog paketa „Edukacijski program za učitelje“, čija je voditeljica Irena Labak, izv. prof. dr. sc., te radnog paketa „Citizen science aktivnosti“, koji vodi Enrih Merdić, prof. dr. sc., trajni izbor.

    Cilj istraživanja bio je ispitati učinke sudjelovanja učenika u aktivnostima građanske znanosti na:

    • znanje o komarcima,
    • razvoj istraživačkih vještina,
    • sposobnost transfera istraživačkog pristupa na novi biološki problem.

    Istraživanje je provedeno na prigodnom uzorku učenika osnovnih škola iz dviju hrvatskih županija, primjenom kvazieksperimentalnog pretest–posttest dizajna bez kontrolne skupine. Tijekom aktivnosti učenici su sudjelovali u postavljanju klopki za komarce, prikupljanju i bilježenju podataka te osnovnoj analizi rezultata. Učinci aktivnosti ispitani su pisanom provjerom znanja prije i nakon aktivnosti, pri čemu su zadaci bili razvrstani prema kognitivnim razinama, uz dodatne zadatke u završnom testiranju za procjenu istraživačkih vještina i sposobnosti transfera.

    Zabilježeni su pozitivni učinci na više kognitivnih razina, s izraženijim napretkom na zadacima srednje kognitivne složenosti. Analiza dodatnih zadataka ukazala je na djelomičan, ali smislen razvoj istraživačkih vještina, dok su korelacijske i regresijske analize pokazale da je znanje učenika značajno povezano s razinom istraživačkih vještina i sposobnošću transfera istraživačkog pristupa.

    Zaključno, rezultati potvrđuju da aktivnosti građanske znanosti predstavljaju učinkovit didaktički pristup u nastavi biologije te imaju značajan potencijal za razvoj sadržajnog znanja i elemenata prirodoslovne pismenosti učenika u formalnom obrazovnom kontekstu.

    👉 Cjeloviti rad dostupan je na poveznici: https://www.hbd-sbc.hr/wp-content/uploads/2026/01/EdBi-2025-11_1.pdf