U okviru ZASTEK-a doc. dr. sc. Alma Mikuška i doc. dr. sc. Dora Bjedov su u suradnji s Nacionalnim laboratorijem za virologiju Sveučilišta u Pečuhu i Javnom ustanovom Park prirode Kopački rit, dana 14. travnja 2026. godine provele j terensko istraživanje šišmiša u rudniku Popovac, smještenom na Banskom brdu unutar područja ekološke mreže NATURA 2000 „Dunav sjeverno od Kopačkog rita”.
Na istraživanom lokalitetu utvrđena je prisutnost mješovite kolonije šišmiša, s dominantnom vrstom Miniopterus schreibersii. Tijekom večernjeg izlijetanja jedinki iz rudnika provedeno je njihovo hvatanje standardiziranim metodama u svrhu taksonomske determinacije, nakon čega su prikupljeni biološki uzorci. Istraživači iz Pečuha prikupili su uzorke krvi, guana i tkiva radi molekularne detekcije Lloviu virus, patogena povezanog s mortalitetom određenih populacija šišmiša. doc. dr. sc. Alma Mikuška i doc. dr. sc. Dora Bjedov prikupile su uzorke dlake šišmiša, koje će biti analizirane na prisutnost žive, te stabilnih izotopa. Rezultati ovih analiza omogućit će procjenu trofičkih odnosa i uvid u ekološke uvjete staništa istraživane kolonije. Provedena istraživanja imaju značajnu znanstvenu i konzervacijsku vrijednost jer doprinose razumijevanju zdravstvenog statusa i populacijske dinamike šišmiša, koji imaju ključnu ulogu u funkcioniranju ekosustava, osobito u regulaciji populacija kukaca. Nadalje, sustavno praćenje potencijalno patogenih virusa, poput Lloviu virusa, ključno je za rano otkrivanje i prevenciju širenja bolesti unutar životinjskih populacija te u kontekstu javnog zdravlja. Integracija ekoloških i viroloških pristupa osigurava čvrstu znanstvenu osnovu za donošenje učinkovitih mjera zaštite prirode i upravljanje zaštićenim područjima.
Provedena istraživanja kolonije velikog vranaca (Phalacrocorax carbo) u Parku prirode Kopački rit.
Tijekom ožujka 2026. godine, u sklopu projekta „Zagađivala kao stresori u akvatičkim i terestričkim ekosustavima” (ZASTEK), financiranog sredstvima Europske unije u okviru programa Next Generation EU, provedena su istraživanja kolonije velikog vranaca (Phalacrocorax carbo) u Parku prirode Kopački rit. Istraživanja su realizirana u suradnji s Javnom ustanovom Park prirode Kopački rit i Hrvatskim društvom za zaštitu ptica i prirode. Fokus istraživanja bio je na koloniji Sakadaš, koja s više od 800 gnijezdećih parova predstavlja najveću koloniju ove vrste na području Podunavlja. Uz standardno prebrojavanje gnijezdećih parova, provedeno je i prstenovanje ptića. Tijekom prstenovanja prikupljeni su osnovni morfometrijski podaci, a uzeti su i uzorci krvi za analizu prisutnosti različitih zagađivala. Osim krvi, uzorkovane su i gvalice (neprobavljeni ostaci hrane) te voda iz jezera Sakadaš, s ciljem procjene razina zagađivala u okolišu i praćenja njihove bioakumulacije kroz hranidbene mreže. Veliki vranci prepoznati su kao pouzdani bioindikatori stanja okoliša, osobito vodenih ekosustava. Kao predatori u hranidbenim mrežama akumuliraju zagađivala prisutna u ribama i drugim vodenim organizmima, čime omogućuju uvid u dugoročne učinke kontaminacije. Analizom njihovih tkiva i izlučevina moguće je procijeniti prisutnost teških metala, pesticida i drugih štetnih tvari, što ove vrste čini iznimno važnima za praćenje kvalitete i očuvanosti staništa u Kopačkom ritu i širem Podunavlju. U istraživanjima su sudjelovali doc. dr. sc. Alma Mikuška i Tibor Mikuška, mag. biol., iz Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode (ovlašteni prstenovač Zavoda za ornitologiju HAZU), te Marija Vereš, mag. biol., i Marin Škoro, mag. biol., iz stručne službe Javne ustanove Park prirode Kopački rit.
Tijekom ožujka 2026. započela su terenska i laboratorijska istraživanja o utjecaju teških metala i policikličkih aromatskih ugljikovodika (PAH) na populaciji žaba.
Istraživanja se provode na području Rezervata biosfere Mura–Drava–Dunav, uključujući Park Prirode Kopački rit, kao i na Natura 2000 područjima Podunavlje i Donje Podravlje i Spačvanski bazen. Vodozemci su iznimno osjetljivi na promjene u okolišu i zbog svoje “dvostruke” prirode – života u vodi i na kopnu – prvi reagiraju na onečišćenja. Upravo zato služe kao važni bioindikatori koji nam mogu na vrijeme otkriti promjene u kvaliteti okoliša.
U terenskom dijelu sudjeluju doc. dr. sc. Alma Mikuška, izv. prof. dr. sc. Mirta Sudarić Bogojević i mr. sc. Željko Zahirović. U laboratorijskom dijelu, pod mentorstvom prof. dr. sc. Mirne Velki i doc. dr. sc. Dore Bjedov, sudjeluju studenti: Ksenija Buček, Ana Marija Caha, Valentina Jurčević, Dominik Peranović i Ana Marija Glavačević. Istraživanje se provodi u okviru projekta „Zagađivala kao stresori u akvatičkim i terestričkim ekosustavima” (ZASTEK), financiranog sredstvima Europske unije kroz program Next Generation EU.
Dana 24. ožujka 2026. godine tim projekta „Zagađivala kao stresori u akvatičkim i terestričkim ekosustavima” (ZASTEK) ostvario je važan korak prema jačanju međunarodne znanstvene suradnje.
Projekt, financiran sredstvima Europske unije u okviru programa Next Generation EU, okuplja stručnjake posvećene razumijevanju utjecaja zagađivala na prirodne sustave i očuvanju okoliša. Voditeljica projekta, doc. dr. sc. Alma Mikuška, zajedno sa suradnicima doc. dr. sc. Dorom Bjedov, izv. prof. dr. sc. Mirtom Sudarić Bogojević i mr. sc. Željkom Zahirovićem, posjetila je BioSense Institut u Novom Sadu, vodeći istraživačko-razvojni centar za informacijske tehnologije u biosustavima. Tijekom posjeta razgovori o mogućnostima suradnje vođeni su s dr. sc. Brankicom Kartalović, višom znanstvenom suradnicom, te msc. Jovanom Stanojev, znanstvenom suradnicom s BioSense instituta. Ovaj susret nije bio tek formalni posjet, nego početak potencijalno značajne znanstvene suradnje. Razgovori su bili usmjereni na istraživanje utjecaja različitih okolišnih zagađivala te njihove bioakumulacije unutar hranidbenih mreža, procesa koji ima ključnu ulogu u razumijevanju dugoročnih posljedica onečišćenja na ekosustave i zdravlje ljudi. Povezivanje ekspertize iz područja ekologije i naprednih tehnologija otvara nove mogućnosti za razvoj inovativnih metoda praćenja i analize okolišnih promjena. Upravo ovakvi oblici suradnje pridonose stvaranju održivih rješenja i jačanju regionalne znanstvene zajednice.
Od 3. do 6. veljače 2026. na Sveučilištu prirodnih znanosti u Pragu (Češka) održana je 11. Međunarodna konferencija o kormoranima :“Ecology of cormorants in a changing world”.
Konferenciju je organizirala Cormorant Research Group (IUCN SSC Cormorant Specialist Group) u suradnji s projektom EU ProtectFish. Doc.dr.sc.Alma Mikuška, članica ove istraživačke grupe predstavila je na konferenciji znansveno priopćenje pod nazivom „Veliki vranac kao modelna vrsta za biomonitoring onečišćenja teškim metalima u Kopačkom ritu (Hrvatska)” autora doc.dr.sc.Alma Mikuška,doc.dr.sc Dora Bjedov, prof.dr.sc.Mirna Velki s Odjela za biologiju i Tibora Mikuške B.Sc. iz Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode. Predstavljeni su rezultati trogodišnjeg istraživanja akumulacije teških metala i metaloida, te biomarkera fiziološkog odgovora ptića velikog vranca (Phalacrocorax carbo) u Parku prirode Kopački rit. Ovo konferencijsko priopćenje izrađeno je u okviru projekta: Zagađivala kao stresori u akvatičkim i terestričkim ekosustavima (ZASTEK), financiranog od Europske unije kroz program NextGenerationEU. Sudjelovanje na konferenciji omogućilo je razmjenu najnovijih znanstvenih spoznaja o ekologiji kormorana, njihovoj ulozi kao bioindikatora stanja vodenih ekosustava, te o interakcijama između populacija kormorana i ribarstva, čime se dodatno doprinosi međunarodnoj suradnji i razvoju istraživanja ove ekološki značajne skupine ptica.
Knjigu sažetaka i program konferencije možete pogledati na web stranici: https://cormorant2026.cz/
Stručno usavršavanje na NTNU (Norveška)
Doc. dr. sc. Dora Bjedov boravila je tijekom veljače i ožujka 2026. na Norwegian University of Science and Technology (NTNU), Trondheim, Norveška, u okviru stručnog usavršavanja iz područja ekotoksikologije i animalne fiziologije. Tijekom boravka usavršavala se u metodama istraživanja utjecaja okolišnih zagađivala na ptice, s posebnim naglaskom na PFAS spojeve. U sklopu aktivnosti upoznala se s laboratorijskim radom i sigurnosnim procedurama, sudjelovala u pripremi i analizi bioloških uzoraka. Stručno usavršavanje je realizirano u okviru projekta „Zagađivala kao stresori u akvatičkim i terestričkim ekosustavima” (ZASTEK), financiranog sredstvima Europske unije kroz program Next Generation EU.
S ponosom dijelimo vijest o znanstvenim rezultatima ostvarenima u okviru projekta ZASTEK (Zagađivala kao stresori u akvatičkim i terestričkim ekosustavima), financiranog od Europske unije kroz program NextGenerationEU. Rezultati istraživanja objavljeni su u znanstvenom časopisu Environments (Q1, IF 3,7) u radu: Bjedov, D., Levak, I., Velki, M., Alić, S., Jurinović, L., Ječmenica, B., Ečimović, S. & Mikuška, A. (2026). Three Years Later: Landfill Proximity Alters Biomarker Dynamics in White Stork (Ciconia ciconia) Nestlings.
Tema istraživanja su bile bijele rode (Ciconia ciconia) koje se gnijezde na odlagalištu otpada Jakuševec (Zagreb) koji, iako djelomično saniran, redstavlja specifično urbano stanište. Analizom različitih biokemijskih pokazatelja u ptića tijekom razdoblja razdoblja od tri godine dobiven je vrijedan uvid u to kako dugotrajna, niska izloženost zagađivalima može utjecati na fiziološku ravnotežu organizama. Rezultati pokazuju da, unatoč rastu i stabilnosti kolonije bijelih roda na Jakuševcu, i dalje postoje suptilni fiziološki odgovori koji upućuju na prisutnost okolišnih stresora. To jasno naglašava važnost dugoročnog ekotoksikološkog praćenja, osobito u urbanim krajobrazima. Ovaj rad predstavlja značajan doprinos razumijevanju odnosa između divljih životinja i okoliša pod utjecajem čovjeka te potvrđuje koliko su znanost, zaštita prirode i održivo upravljanje okolišem međusobno povezani 💚
👉 Cijeli rad dostupan je putem DOI poveznice:
https://doi.org/10.3390/environments13010034
Zahvaljujemo svim suradnicima i partnerima na doprinosu ovom važnom istraživanju!
Rezultati projekta ZASTEK (Zagađivala kao stresori u akvatičkim i terestričkim ekosustavima) prezentirani su s dva kongresna priopćenja na 15. Hrvatskom biološkom kongresu održanom od 20. – 23.11.2025.
Bjedov, Dora; Mikuška, Alma; Kovačić, Lucija Sara; Turić, Nataša; Velki, Mirna. Integrative Multidimensional Analysis Of Environmental Contaminants And Biochemical Markers In White Stork Nestlings (2025) Book of Abstracts of the 15th Croatian Biological Congress. Bosak, Sunčica; Gračan, Romana; Korać, Petra (ur.). Zagreb: Hrvatsko biološko društvo, str. 288-289.
Alić, Sabina; Mikuška, Alma; Velki, Mirna; Nekić, Rocco; Bjedov, Dora.First Assessment of Blood Biomarkers in Great Cormorants (Phalacrocorax carbo) From the Kopački Rit Nature Park. (2005) Book of Abstracts of the 15th Croatian Biological Congress. Bosak, Sunčica; Gračan, Romana; Korać, Petra (ur.). Zagreb: Hrvatsko biološko društvo,str. 286-287.
Objavljen rad 10.12.2025. u časopisu Fishes (Q1; IF 2,4). Bjedov, D.; Lončarić, Ž.; Ečimović, S.; Mikuška, A.; Alić, S.; Bernal-Alviz, J.; Turić, N.; Marčić, Z.; Nekić, R.; Kovačić, L.S.; et al. Biomarker Responses and Trophic Dynamics of Metal(loid)s in Prussian Carp and Great Cormorant: Mercury Biomagnifies; Arsenic and Selenium Biodilute. Fishes 2025, 10, 635.
👉 Cijeli rad dostupan je putem DOI poveznice:
https://doi.org/10.3390/fishes10120635
Zahvaljujemo svim suradnicima i partnerima na doprinosu ovom važnom istraživanju!
Održan prvi sastanak istraživačkog tima projekta ZASTEK – Zagađivala kao stresori u akvatičkim i terestričkim ekosustavima
11. prosinca 2025. godine održan je prvi sastanak projektnog tima ZASTEK financiran u okviru programa Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.–2026. Budući da u Hrvatskoj nema sustavnog praćenja bioakumulacije zagađivala ovaj projekt ima za cilj uspostaviti sustavan biomonitoring analizama akumulacije zagađivala i biomarkera u različitim vrstama vodenih i kopnenih ekosustava. Time će se omogućiti donošenje učinkovitijih mjera zaštite okoliša. Također, dobiveni podaci moći će se koristiti kao znanstvena podloga za oblikovanje okolišnih politika, propisa i sustava praćenja u skladu s direktivama Europske unije i međunarodnim smjernicama. Projekt financira Europska unija kroz program NextGenerationEU, a traje 48 mjeseci (1.10.2025. – 1.10.2029.). Članovi tima su: prof. dr. sc. Mirna Velki, izv. prof. dr. sc. Sandra Ečimović, izv. prof. dr. sc. Mirta Sudarić Bogojević, izv. prof. dr. sc. Lidija Kalinić, doc. dr. sc. Dora Bjedov, doc. dr. sc. Mislav Kovačić, mr. sc. Željko Zahirović i doc. dr.sc. Alma Mikuška, koja je ujedno i voditeljica tima.
Cilj projekta istražiti utjecaj zagađivala kao stresora u akvatičkim i terestričkim i procijeniti njihov utjecaj mjerenjem učinaka na različite životinjske vrste vodenih i kopnenih ekosustava.
